|
MJESTO MUSLIMANA U HRVATSKOJ NARODNOJ ZAJEDNICI Interview s prof. dr. sc. Asafom Durakovićem, "Bosansko hrvatstvo", dvomjesečnik za otvorena pitanja budućnosti hrvatstva u Bosni, Zagreb, br. 1 i dalje
Divide et impera
Pitanje:
Bosanskim je muslimanima, navodno, ponuđena posebna nacionalnost. Je li to moguće? Od koga? Kada? Kako? U kojem obliku?
Naime,
Pitanje nacionalnog opredjeljenja muslimana Bosne i Hercegovine dovedeno je do današnje faze nakon dugotrajne temeljito provodjene antihrvatske politike, koju je Beogradska vlada provodila u Bosni i Hercegovini s poznatim rezultatima. Upravni aparat Bosne i Hercegovine doseljen iz Srbije u različita vremena novije povijesti, kao i famulusi toga sistema regrutirani iz redova samoga stanovništva Bosne i Hercegovine, doveo je svojim sistematskim i smišljenim radom do toga stupnja, da se danas već može ozbiljno postaviti pitanje o budućnosti nacionalnog opredjeljenja muslimanskog stanovništva te republike. Muslimani se danas nalaze pred vitalnim pitanjem, koje u prvi mah izgleda dosta zamamno, a to je: da li prihvatiti ponudjenu muslimansku nacionalnost, zasnovanu na novostvorenim teorijama o muslimanskoj etničkoj posebnosti u Bosni i Hercegovini, koje ne analiziraju povijest tih hrvatskih pokrajina iz predislamskog razdoblja. ("Mjesto muslimana u hrvatskoj narodnoj zajednici", Dr. Asaf Duraković, Toronto, Kanada, 1972. - str. 1)
Odgovor:
...............
Pitanje:
Mogu li bosanski muslimani uopće, kao cjelina, biti odvojeni od hrvatske nacije? Teorijski i praktično. Recimo, svakako, u odnošaju na prošlost, ali i budućnost? Ne liči li takvo stajalište na rasizam? Poredba: "Svi katolici ... od (odakle?) ... do (dokle? ... su Hrvati."
Naime,
To je pitanje od važnosti za muslimane Bosne i Hercegovine već iz razloga, što se nije lako i neopasno postaviti kao samostalna grupa pred zbivanja koja se naslućuju u bliskoj budućnosti na burnoj balkanskoj vjetrometini. Iskustva su ih iz povijesti naučila o potrebi opreza pred Danajskim poklonima, ali je ovoga puta teorija o odvajanju muslimana od misli o hrvatskoj pripadnosti stavljena u ruke samih muslimana, koji su širitelji ideje o muslimanskoj nacionalnoj posebnosti, naravno u službi začetnika tih ideja. Vrijeme je da se tome pitanju posveti zaslužena pažnja, prije nego nas budućnost pouči o učinjenim propustima, i cijeli se hrvatski narod treba duboko zamisliti nad tim pitanjem, koje prelazi okvire muslimanskog stanovništva Bosne i Hercegovine i ulazi u pitanje budućnosti cijelog hrvatskog naroda. ("Mjesto muslimana ...", Isto, str. 1)
Odgovor:
..........
Bosna i Hercegovina u sastavu stare hrvatske države
Pitanje:
Da. Pune su knjige, a i slike, dolaska sedam hrvatskih plemena na Jadran. Ne dvojim, zapravo sam uvjeren, kako su se prastari Hrvati zaputili iz, kako rekoste iz Hidukuša, na dalek put, koji ih je doveo sve do Jadranskog Mora. Međutim, suvremene DNK i druge istrage pokazuju kako Hrvati, ipak, nemaju jednoznačnu rodoslovnu nit, nego da su vrlo složeni pleter, istina, prepoznatljive boje i tona. Može li se pouzdano reći tko je u sadašnjoj njihovoj postojbini dočekao Hindukuš-Hrvate i što je s njim bilo?
Naime,
Dolazak Hrvata u područje današnje postojbine vezanje uz seobu hrvatskih plemena iz Bijele Hrvatske, koja se nalazila na sjeveru Karpatskih planina, a naseljavala su je hrvatska plemena u jednoj interfazi svojih migracija iz pradavne domovine Sarmata s područja Hindukuša. Početak migracije iz Bijele Hrvatske vezan je s ukazom bizantijskog, cara Heraklija, kojim su hrvatska plemena imala protjerati Avare iz krajeva koje su bili zauzeli od Bizanta. U dugotrajnim borbama s avarskim plemenima (Obri), Hrvati su ih uspjeli protjerati na sjever i shodno Heraklijevu Prostaxisu dobili su kao nagradu obećane zemlje koje su uzeli od Avara. Zemlja je obuhvaćala provincije Dalmaciju, Ilirik i Panoniju, prostirući se od Istre do rijeke Drine i od Jadranskog mora do rijeke Save. Seoba Hrvata na Jadran počinje u prvoj polovici sedmog stoljeća, a opisana je u studioznoj raspravi Konstantina Porfirogeneta, u kojoj se navode pojedinosti naseljavanja Dalmacije, Ilirika i Panonije. Kako je današnja Bosna bila dijelom u sastavu rimske Panonije, a dijelom rimsko-bizantijske Dalmacije, naseljavanje Bosne i Hercegovine integralni je dio naseljavanja onih pokrajina koje su bile spomenute u Heraklijevu Prostaxisu.
Povijesni podatci kazuju da su Hrvati naselili novu domovinu u sedam plemena, kojima je vladala stara vladarska obitelj iz Velike Hrvatske u Zakarpatskoj domovini. Postoje izvori koji spominju da je sedam plemena bilo predvođeno od petoro braće i dvije sestre iz spomenute vladarske porodice. Plemena su zasebno naselila pojedine dijelove svoje nove domovine, a čitava je naseljena pokrajina nove zemlje ostala pod upravom brata prvijenca i njegovih nasljednika.
Odgovor:
..........
Pitanje:
U redu, Hindukuš-Hrvati, slijedimo Vaše nazivlje, iako suvremena znanost upućuje i na drukčije zaključke, su omeđili ono što danas zovemo Hrvatskom. Što ih je navelo zaustaviti se na Drini?
Naime,
Glavnina Hrvata, koji su pripadali najbrojnijem plemenu, naselila je područje današnje Bosne s najbrojnijom koncentracijom u području Bosanske Krajine. To područje nije uključivalo Posavinu, kao ni Hercegovinu, koja su naselila druga plemena u području Travunje i Zahumlja, koje je područje današnje Hercegovine. Naseljavanje Bosne od planine Vlašića do Drine također nije vezano uz najveće pleme Hrvata, tako da je potpuno naseljavanje Bosne i Hercegovine bilo banovina, koji je pojam autohtoni hrvatski izraz, kazuju da je Bosna i Hercegovina krajem hrvatske imigracije bila naseljena isključivo hrvatskim narodom. Pojam odličnika koji je upravljao banovinom nije bio poznat drugim narodima Europe, i Bosna kao banovina mogla je biti isključivo hrvatska.
Odgovor:
..........
I tako dalje.
|